Jastrebarsko

 Stara i plemenita naselja Grada Jastrebarskog dočekuju putnika namjernika ljepotom svojih bijelih i
živopisnih nošnji, blagom svojih baroknih crkava, ukusnim zalogajem i proslavljenom dobrom kapljicom.
Ako je ponosna ptica jastreb prvi zaštitni znak ovog grada, drugi je njegov simbol svakako zeleni list
vinove loze, koja je već stoljećima srasla s osunčanim padinama i obroncima Plešivice, "lijepe djevojke s
plavom kudravom kosom, čija glava počiva u kamenom krilu Okić grada" (Vlado Vlaisavljević).

Grad Jastrebarsko udaljen je 20 kilometara jugozapadno od Zagreba, a na prostoru od 229 kvadratnih
kilometara živi 16 765 stanovnika u 59 manjih ili većih naselja. Razvoj Grada zasniva se na čistoći
prirode, proizvodnji zdrave hrane i izvrsnih vina, na obrtu i maloj privredi, a iznad svega na turizmu
i dolasku izletnika sladokusaca, planinara, lovaca i ribiča.

Najznačajniji kulturni spomenici u središnjem gradskom naselju, Jastrebarskom, su Erdödyjev dvorac,
cistercitski samostan s proštenjarskom crkvom svete Marije i župna crkva svetog Nikole. Gradski
muzej i galerija, smješteni u staru gradsku vijećnicu, podignutu 1826, osebujno su ogledalo povijesti
i kulture našeg drevnog i plemenitog grada i njegove okolice.

Današnje Jastrebarsko moderno je naselje, obasjano ekološkom rasvjetom, opremljeno brojnim
trgovinama i ugostiteljskim objektima, sa živopisnim kafićima i hotelom, s popularnim središnjim trgom,
"Štrosom" i prekrasnim engleskim perivojem kraj dvorca Erdödy, s Domom zdravlja, ljekarnama i bankama, s
kinom, kazalištem, lokalnom radio-stanicom i televizijom, sa srednjom i osnovnom školom, sportskom
dvoranom, sportskim centrom i brojnim igralištima, šumarskim institutom, poljoprivrednom i veterinarskom
stanicom. Jastrebarsko je sudsko, upravno, vjersko, kulturno i sportsko središte ne samo Grada
Jastrebarskog već i cijelog jastrebarskog kraja, kojeg čine i općine Pisarovina, Klinča Sela,
Krašić i Žumberak.

Nedaleko Jastrebarskog, s lijeve strane ceste Zagreb-Karlovac, nalazi se atraktivno izletište,
ornitološki rezervat Crna Mlaka, s 235 registriranih ptičjih vrsta na 750 hektara vodenih površina i ogromnim
šumskim potencijalom, pravi ptičji i riblji raj.

S desne strane ceste Zagreb-Karlovac pruža se prigorski dio našeg grada, brežuljci prekriveni
glasovitim vinogradima, voćnjacima i šumarcima. Plemenita, stara naselja ponose se kulturnom
tradicijom i osebujnom bjelinom prekrasnih narodnih nošnji, a iznad svega vrhunskim vinima iz
podruma velikih i malih proizvođača. U jedinstvenom, najljepšem kutku "LIJEPE NAŠE", gdje djevojke
hodaju "kano bijele vile", u amfiteatrima plodne zemlje, zaštićene od sjevernih vjetrova, izložene obilju
topline i svjetla, vinogradi se prostiru od Okića, Mladine i Plešivice, preko Svete Jane i Slavetića do
Krašića, Pribića i Prekrižja. Na temeljima višestoljetnog truda i umješnosti od kmetova, purgera i
grofova, sve do vrhunskih vinara, "Kluba prijatelja dobrog vina", "Vinske ceste" i mladih stručnjaka
enologa, izgrađen je ugled jaskanskog vinarstva.

Najznačajniji kulturno-povijesni spomenici gradske okolice su župna crkva svetog Petra u
Petrovini, proštenjarska kapela Marije Snježne u Volavju, dvorac Oršića i župna crkva svetog
Antuna Pustinjaka u Slavetiću, župna crkva Svete Ane u Gorici, župna crkva svetog Jurja i
kapela svetog Franje Ksaverskog u Plešivici, župna crkva svetog Ivana Krstitelja u Gornjem
Desincu, kapela svetog Pavla u Pavlovčanima i pozlaćeni oltar kapele svete
Katarine u Domagoviću.

Od atraktivnih izletišta spomenimo omiljenu Mladinu, sa čuvenim podrumom grofova Erdödy iz 1730.
i glasovitom motokros stazom, najstariju hrvatsku sanjkašku stazu na Plešivici, olimpijski
bazen u Svetoj Jani i omiljeni planinarski dom na Japetiću.

Grad Jastrebarsko, na sreću očuvan od nasilne industrijalizacije i lišen visokih dimnjaka,
sa svim svojim urbanim i ruralnim tradicijama te netaknutim prirodnim ljepotama, zasigurno
je jedan od najsjajnijih dragulja u kruni slobodne, demokratske i neovisne Hrvatske.

Nino Škrabe


Povijest Grada

 Jastrebarsko se prvi put spominje 1249. u ispravi bana Stjepana,kao središte trgovine i suda,
a 1257. kralj Bela IV. dodijelio mu je status slobodnog kraljevskog trgovišta. Jastrebarsko je kao trgovište
1257. dobilo i grb koji koristi i danas - u plavom, na desno okrenuti jastreb prirodne boje. Od 1519. do
1848. na život grada presudno su utjecali članovi vlastelinske obitelji Erdödy. Mirom u Schönbrunnu
1809. hrvatski krajevi južno od Save uključeni su u Ilirske provincije, tako da su jastrebarsko
vlastelinstvo i trgovište došli pod francusku vlast, a Francuzi su se povukli u ljeto 1813.
Feudalno razdoblje u povijesti jastrebarskog trgovišta i vlastelinstva završio je 1848. godine,
te su jastrebarski građani formirali narodnu stražu i razvili narodne zastave. Jastrebarsko se
intenzivnije razvilo u drugoj polovici 19. stoljeća, a razvoju grada i cijelog kraja znatno je
pridonijela izgradnja željezničke pruge od Zagreba do Karlovca (1865). Tada dolazi do
snažnog procvata kulturnih, društvenih i sportskih djelatnosti. Kao dan grada slavi se 13. studenog,
kad je 1991. JNA napustila grad.
Izvor: Wikipedija